Vjerski kalendar: Danas je Velika Gospojina
Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas slave Uspenije Presvete Bogorodice ili Veliku Gospojinu, kako se još u narodu zove taj praznik.
Uspenje Presvete Bogorodice spada u red Bogorodičnih praznika, kome prethodi dvonedjeljni post. Predanje kaže da je Majka Božija živjela 60 godina i da je bila svjedok mnogih slavnih događanja u vezi sa širenjem vjere u Isusa Hrista.
Velika Gospojina se u mnogim srpskim porodicama proslavlja kao porodična slava, a često je i crkvena ili slava cijelog sela.
Zato se svi običaji u vezi sa praznicima posvećenim Majci Božijoj zasnivaju na poštovanju njenog kulta, u koji su uklopljena narodna vjerovanja i rituali.
Prema vjerovanju Srba, u periodu između dvije Gospojine, koji se naziva i Međudnevnica, važno je obaviti obrede kojima se izražava zahvalnost Bogorodici, zaštitnici žena, za rađanje djece, a zatim za rodnost i plodnost zemlje i stoke.
Za praznike Veliku i Malu Gospojinu običaj je da, naročito žene, poštuju veliki broj zabrana, koje se odnose na obavljanje poslova u kući i oko nje. Dakle, vjernicima se preporučuje da ne obavljaju kućne poslove, a ovo naročito važi za žene. Za praznik Uspenja Presvete Bogorodice, isto tako, nije dobro išta raditi rukama ili započinjati nov posao.
Proslavljanje Velike Gospojine kod Srba pratili su vašari na kojima su se ljudi u prazničnom raspoloženju okupljali radi upoznavanja i druženja ili trgovine. Na vašarima su se momci i djevojke upoznavali, igrali u kolu, a tu su se najčešće i svadbe ugovarale.
Presveta Bogorodica je, prema vjerovanju Srba, zaštitnica bolesnih, pa su za Veliku Gospojinu mnogi bolesnici odvođeni na izvore ljekovite vode da se umiju.
Takođe, vjeruje se da bilje i trave ubrane na Veliku Gospojinu imaju izuzetno ljekovita svojstva. Beru se borovnice i ljekovite trave, a vjeruje se da će one donijeti zdravlje i blagostanje svima u kući.
U prošlosti su održavana bdenja u hramovima ili nad izvorima vode i tada su izgovarane molitve za ozdravljenje od kostobolje i očnih bolesti.