Diplomu ima 8 odsto građana

Republici Srpskoj nedostaje visokoobrazovanog stanovništva jer se sa svega osam odsto visokoobrazovanih smješta na dno evropske i regionalne liste onih sa fakultetskom diplomom. To je čak trostruko manje nego u Sloveniji, a više nego dvostruko ispod procenta visokoobrazovanih u Hrvatskoj.

Stručnjaci iz oblasti obrazovanja se slažu da treba povećati procenat onih sa fakultetskom diplomom, ali i studiranje uskladiti sa tržištem rada.

„Ako imamo u vidu da je procenat visokoobrazovanog stanovništva u Hrvatskoj 18 odsto, Sloveniji 23 odsto, Srbiji šest odsto, Austriji 18 odsto, Njemačkoj 25 odsto, a da je evropski prosjek 28 odsto, primjetno je da Republici Srpskoj nedostaje visokoobrazovanog kadra. Ipak, ne možemo zanemariti činjenicu da je posljednjih godina u porastu broj nezaposlenih visokoobrazovanih kadrova, što upućuje na potrebu čvršćeg povezivanja visokog obrazovanja i tržišta rada“, navode iz Ministarstva prosvjete i kulture RS.

Takvo stanje potkrepljuju i podaci Zavoda za zapošljavanje RS, prema čijoj je evidenciji prijavljena 13.231 nezaposlena osoba sa visokom stručnom spremom, a čak 153 njih na posao čeka duže od 10 godina.

„Od ukupnog broja prijavljenih lica, 6.367 je mlađih – do 30 godina. Njihova dužina čekanja na zaposlenje je oko jednu godinu i pet mjeseci“, navode iz Zavoda.

Ranko Božičković, prorektor za nastavu Univerziteta Istočno Sarajevo, kaže da je iz razgovora sa demografima i drugim stručnjacima saznao da je navedeni procenat veći, i iznosi oko 12 odsto. Smatra da statističari ne treba da posmatraju cijelu populaciju, već određene generacije, pogotovo jer je u Srpskoj broj diplomiranih u porastu. Ističe i da mnogo srednjoškolaca upisuje visokoškolske ustanove, a ne fakultete, koje statistički stručnjaci možda nisu uzeli u obzir.

Vjeruje da će se za nekoliko godina osjetiti uspon u broju visokoobrazovanih, što će uticati na trenutnu statistiku. „Iako govorimo da se upisuju na fakultete, da se obrazuju kadrovi, pitanje je koliko ti kadrovi ostaju na području Srpske? Koliko razvijaju privredu, koliko daju novih inovacija? Mi u ovom momentu imamo liberalan uslov upisa i u budućnosti možemo očekivati samo zaoštravanje uslova upisa na javne univerzitete, i to zbog privrednog ambijenta“, rekao je Božičković.

Darko Knežević, dekan Mašinskog fakulteta u Banjaluci, kaže da iako se stiče utisak da se broj visokoobrazovanih povećava, zapravo je u pitanju trend upisivanja na privatne fakultete po čijem završetku studenti dobijaju diplome koje, prema njegovom mišljenju, nemaju svrhu jer ne prate znanje i kompetitivnost.

„Našem fakultetu se često obraćaju strani investitori i traže inženjere, ne mogu pronaći dovoljno radnika. S druge strane, imamo dosta nezaposlenih koji su završili razne menadžmente, društvene nauke, i planiraju da se zaposle u državnim organima. Ovakav trend će se nastaviti zbog toga što nemamo adekvatan program koji bi to spriječio. Jednostavno je u pitanju loša struktura jedne države“, tvrdi Knežević.

Ante Jurić Marjanović, program menadžer Omladinskog komunikacionog centra, u okviru kojeg je pozicionirana neformalna asocijacija „Akademac“ s ciljem aktivnijeg doprinosa u rješavanju problema nepovezanosti tržišta rada i visokog obrazovanja, slaže se da obrazovni kadar nije prilagođen tržištu rada.

Smatra da je potrebno prvenstveno uticati na promociju zanimanja koja tržište najviše apsorbuje, ali i omogućiti privatnim kompanijama pristup u obrazovni sistem kroz gostujuća predavanja, praksu ili nešto treće. Iz resornog ministarstva navode da je jedna od mjera predviđenih Strategijom razvoja obrazovanja RS za period 2016-2021. usaglašavanje uslova i profila studija sa potrebama tržišta rada i pravcima razvoja Republike, kojom se, između ostalog, kroz jačanje komunikacije i saradnje između visokoškolskih ustanova i privrednog sektora planira ostvarenje strateškog cilja povezivanja visokog obrazovanja i tržišta rada.

Broj visokoobrazovanih u procentima (Podaci Ministarstva prosvjete i kulture RS):

Srbija – 6

Republika Srpska – 8

Hrvatska  – 18

Austrija  – 18

Slovenija  – 23

Grčka – 23

Njemačka – 25

Evropska unija – 28