OBUSTAVLJENA ISTRAGA PROTIV GLAMOČAKA ZBOG REFERENDUMA U SRPSKOJ

Tužilac Miroslav D. Marković, nakon sprovedene istrage i prikupljenih dokaza, podigao je optužnicu protiv Siniše Karana, rođenog 1962. godine u Belom Manastiru, Dragoljuba Ređića rođenog 1979. godine u Tuzli, Gorana Zmijaljca rođenog 1955. godine u Srpcu i Milana Petkovića, rođenog 1984. godine u Banja Luci.

U istom predmetu, donesene su i Naredba o obustavi istrage protiv Mladena Ivanića, Mirka Šarovića, Željke Cvijanović i Milorada Dodika za koje ne postoji dovoljno dokaza da su navedeni svojim radnjama počinili izvršenje krivičnog djela, pomaganje ili poticanje u navedenom djelu.

Donesena je i naredba o obustavljanju istrage protiv Davora Šešića, Nedeljka Glamočaka, Perice Bundala, Zdenke Gojković i Vojislava Gligića, jer postoje okolnosti koje isključuju krivično gonjenje, budući da navedene osobe, kao poslanici u Narodnoj skupštini RS, imaju imunitet od krivičnog gonjenja.

Kako se navodi u optužnici, oni se terete da su svojim djelovanjem i aktivnostima, kao predsjednik i članovi Republičke komisije za provođenje referenduma, omogućile realizaciju aktivnosti koje su protivne odluci Ustavnog suda BiH u vezi sa sprovođenjem referenduma u Republici Srpskoj.

Terete se i da su, kao predsjednik i članovi Republičke komisije za provođenje referenduma o danu Republike Srpske, kao službene osobe u institucijama entiteta, odbili izvršiti konačnu i izvršnu odluku Ustavnog suda BiH, te da su počinili niz radnji i aktivnosti na provođenju referenduma o Danu Republike Srpske. Tužilaštvo smatra da su oni svojim radnjama i postupcima, umjesto da postupe po obvezujućoj Odluci Ustavnog suda BiH o privremenoj mjeri i odmah prekinu sve aktivnosti vezane za provođenje referenduma, nastavili kao Komisija raditi na organizaciji i provođenju referenduma, koji je na teritoriji RS i proveden 25.09.2016. godine, te na taj način sudjelovali u neizvršenju odluke Ustavnog suda BiH.

Optuženi se terete da su počinili kazneno djelo- Neizvršenje odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Suda Bosne i Hercegovine, Doma za ljudska prava ili Europskog suda za ljudska prava, iz članka 239. KZ BiH.