DANAS JE ILINDAN – SVETI PROROK ILIJA

Pravoslavni vjernici proslaviće danas , 2. avgusta, praznik Svetog proroka Iliju – Ilindan, posvećen jednom od velikih starozavjetnih proroka.

Sveti Ilija je rođen 816.godine prije nove ere u mjestu Tesvit, a, prema predanju, njegov otac je vidio da starci novorođenče umotavaju u plamene jezike.

Ilija je prorokovao 25 godina, pozivajući narod na strahopoštovanje i učvršćivanje vjere u jednog Boga, na poštivanje i življenje u skladu sa Božijim zakonima, a bio je borac protiv mnogoboštva i idolopoklonstva.

U srpskom narodu sveti Ilija je veoma poštovan, dobio je nadimak Gromovnik, pošto su Srbi, primajući hrišćanstvo, njemu dali karakteristike staroslovenskog, vrlo moćnog boga groma Peruna.

Tako Sveti Ilija, kao Perun, nebom putuje u kočijama iz kojih izbijaju munje. Kad zagrmi narod kaže da se to sveti Ilija „vozi kočijama“, neposlušne kažnjava sušom, gradom i munjama.

Narod kaže i da je on brat Ognjene Marije i svetog Pantelije /na Kosmetu još da je i brat Blage Marije/.

Na ikonama sveti Ilija je najčešće predstavljen kako čuči u pećini, sa gavranom koji mu donosi hranu.

Od svih starozavjetnih proroka, najveći ugled u narodu ima sveti Ilija, koji je prema biblijskim svjedočenjima živio osamsto godina prije Hristovog rođenja. Za samo rođenje proroka Ilije, vezuje se legenda, koja kaže da je njegov otac Sovak tog dana vidio kako anđeli novorođeno dijete povijaju u oganj, a u usta mu stavljaju plamen, umjesto hrane. To je bio znak da će njegov nasljednik biti pobornik prave vjere, što se i obistinilo.

Za vrijeme života prorokovao je i borio se protiv cara Ahaava koji je širio razvrat i paganstvo. Kad je došlo vrijeme da ga Bog uzme sebi, otišao je na rijeku Jordan gdje su se pojavila vatrena kola i vatreni konji. Ilija je sjeo u ta kola i odletio na nebo. Pošto se živ uznio na nebo, hrišćani vjeruju da će se on, prije drugog Hristovog dolaska, pojaviti na zemlji, kao što se pojavio na gori Tavor prilikom preobraženja Gospodnjeg.

Sveti prorok Ilija, bogovidac i cudotvorac, rodom iz plemena Aronova iz grada Tesvita, zbog cega se zove jos i Tesvicanin. Kada se Ilija rodio njegov otac Savah video je oko njega andjele koji ga povijaju ognjem i hrane plamenom sto je bilo znamenje njegovog plamenog karaktera i sile ognjene. Mladost je proveo u dubokom razmislanju i molitvi cesto potpuno sam u pustinji.

U to vreme jevrejsko carstvo bilo je podeljeno na dva dela: jedno sa prestonicom u Jerusalimu, a drugo u Samariji. Sveti prorok Ilija tu se sukobio sa izrailjskim carem Ahavaom i njegovom opakom zenom Jezaveljom. Oni su se klanjali idolima i odvracali narod od prave vere. Velikim cudesima Ilija je dokazao silu i vlast Bozju. Zatvorio je nebo i kisa nije padala tri i po godine, a ognjem sa neba zapalio je zrtvu Bogu svome. Molitvom je potom poslao kisu na zemlju, cudesno umnozio brasno i ulje u kuci udovice u Sarepti, i vaskrsao joj umrlog sina. Caru Ahavu i njegovoj zeni Jezavelji prorekao je ruznu smrt sto im se i desilo. Na Horivu razgovarao je prorok Ilija sa Bogom i cuo mu glas. Pred smrt je uzeo za naslednika u prorockom zvanju Jeliseja i, najzad, otisao u nebo ognjenim kolima, sa ognjenim konjima.

Rad u toku praznika

„U narodu se inače misli da kad je crveno slovo da ne treba raditi. Svojim neradom čovek se neće približiti Bogu. Ukoliko je to vreme ispunjeno molitvom, ukoliko je ujutru tog dana išao na liturgiju, onda to ima smisla i opravdanja“  teolog Pavle Karastojković.

„Uopšte, logika da se uopšte nešto valja i ne valja nije autentično hrišćanska„, dodao je Karastojković.

„Za velike praznike se više posećuje crkva. Takođe, pošto je nedelja, neradni je dan, više se crkva posećuje, pa i na Ilindan“, dodao je sagovornik.